Fazlića potok, Zvonimir Šubić
Fotografija 1, 1 od 1
Karakteristike
- Vrsta
- Domaća književnost
- Datum objave
- 24.06.2026.
- Obnovljen
- 24.06.2026. u 22:20
- ID oglasa
- 77604693
- Broj pregleda
- 416
Opis oglasa
Fazlića potok Zvonimir Šubić
Retko sa originalnim omotačem
LIJepo očuvano
izdanje: Geca Kon, Beograd, 1934;
143 STRANE
U Srebrenici malom gradiću Bosne i Hercegovine, koji obiluje rudnim bogatstvima i ljekovitim vodama, rođen je književnik Zvonimir Šubic 1902. godine, a o kome se vrlo malo zna, uprkos njegovom plodnom pripovjedačkom radu i ne malom djelu.
Romanopisac i pripovjedač Zvonimir Šubić potiče iz kuće Mihovila Mihe Šubića sitnog trgovca i pekara, majka mu se zvala Anka, rođena Jakšić, bila je iz Bajine Bašte. Osnovnu školu završio je u rodnoj Srebrenici, dok je gimnaziju završio u Beogradu. Službovao je u Beogradu kao činovnik u Direkciji pošta, Državnom savetu i Upravi Državnih monopola.
Prvi rad Šubić objavljuje u časopisu „Venac“ – priču „Ljuša“. Dobitnik je književnih nagrada redakcije „Politika“ za roman „Kobna zamena“ iz 1931. godine i Društva prijatelja umjetnosti „Cvijeta Zuzorić“ za pripovijetku „Fazlića potok“ 1932. godine. Bio je član Udruženja književnika
Bosne i Hercegovine.
Zvonimir Šubić pripada generaciji bosanskohercegovačkih književnih stvaralaca koji su svoje prve književne korake započeli u periodu od 1918. do 1945. godine ( Ivo Andrić, Hamza Humo, Zija Dizdarević, Branko Ćopić, Jovan Kršić i drugi). Svoje prve pripovijetke i
pjesme objavljuje u tadašnjim časopisima i listovima, kao što su „Bosanska vila“, „Zora“, „Nada“, „Prosvjeta“, „Behar“, „Gajret“, „Napredak“. Šubić se pojavljuje 1927. godine sa pripovijetkom „Ljuša“ koju objavljuje u „Vijencu“, dok prvu knjigu pripovijedaka „Fazlića potok“ objavljuje 1934. godine. Njegov roman o braku „Heroj u papučama“ objavljen je 1935. godine. Još neka Šubićeva djela su: „Kaljuga“ (roman, 1937), „Pred spomenikom“ (pripovijetke i crtice, 1947), „Pripovijetka“ (1952), „ Kad se carstva mijenjaju“ ( roman, 1955) i još mnoge druge.
Šubić je pisao o teškom životu ljudi iz svoga kraja. On je kroz svoj rad predstavio baš onakvu varošicu kakvu je Srebrenica bila početkom dvadesetog vijeka, zadnje godine Prvog svjetskog rata i prve godine nakon ovog rata. Opisivao je viđenje svijeta ljudi iz svoje okoline i nastojao da se svojom literaturom odupre mračnim snagama života, da svojom prozom povede borbu za jedan drugi drušveni poredak. Šubić je kao i mnogi pisci toga doba, želio da svojom prozom utiče na život, da mijenja svijet i osudi i promijeni sve ono što je porobljavalo čovjeka i njegov život ispunjavalo patnjom i čemerom. Život kasabe i sela , njihova međusobna veza, teme koje su zaokupirale pripovjedače tog vremena, ne samo Šubića. Kočić, Andrić, Ćorović, Humo, svi ovi pisci su kroz svoje pripovijetke i romane donosili jedan dašak tog vremena i ostavili ga kao spomen generacijama koje su došle. Zbirka priča „Fazlića potok“ ostala je njegova najuspjelija knjiga.
Književni kritičari su je ocijenili povoljno, a sem naslovne priče, naročito je isticana „Timotijeva smrt“ , bez koje bi i neka današnja antologija naše međuratne pripovijetke bila nekompletna.
Narodoni univerzitet „Zvonimir Šubić“ bio je okosnica kulturnog i javnog života u Srebrenici. Danas se ime i djela Zvonimira Šubića promovišu organizovanjem izložbi, koje JU „Narodna biblioteka Srebrenica“ organizuje u decembru na dan njegovog rođenja, i kroz jednu od nagrada u okviru manifestacije „Stopama Luke Milovanova Georgijevića“ koju je prije četiri godine pokrenulo SPKD „Prosvjeta“ iz Srebrenice. Nagrada se dodjeljuje autoru najbolje pripovijetke ili kratke priče, kao počast Šubičevom pripovijedačkom talentu.