Tibetanska gljiva/kefirna kultura

Tibetanska gljiva ili kefir gljiva kako je najčešće zovemo, zapravo uopće nije gljiva. Radi se o kefirnim zrncima - simbiotskoj zajednici bakterija i kvasaca, koji se hrane i razmnožavaju (najčešće) u mlijeku.



Kefirna zrnca nemaju vijek trajanja, a s vremenom bujaju, tako da svoju "gljivu", kad dovoljno naraste možete podijeliti i s drugima.



Zrnca potječu iz sjevernog Kavkaza, a uz njih se vežu se razne priče i legende, poput one da su upravo ta zrnca bila mana s neba, dar od Boga ili da su bila dar Alaha proroku Muhamedu.



Zbog brojnih pozitivnih svojstava domaći kefir se preporuča kod liječenja gljivičnih oboljenja, kod alergije i astme, psorijaze i kožnih bolesti, tumora, reume, artritisa, za jačanje imuniteta, snižavanje visokog tlaka, šećera i kolesterola, regulaciju probave i sličnih problema.



Bezbroj je razloga za korištenje tih divnih zrnaca, a ako vas muči upotreba životinjskog mlijeka - probajte s kokosovim! Takav je kefir drukčijeg, neobičnog okusa, ali također ukusan i zdrav. Ako se odlučite za tu, vegansku varijantu, upotrijebite kokosovo mlijeko bez dodanih šećera.



Kako pripremiti kefir



Kefir "gljiva" nalik je grumenčićima karfiola, ali je ipak nježnija pa s njom nemojte grubo baratati. Preporučuje se korištenje drvenih, plastičnih ili keramičkih kašika. I obavezno plastično cjedilo, staklene posude. Zaobići korištenje metalnog posuđa, jer može imati štetno djelovalo na gljivu i njezinu aktivnost.



Ja je stavim u plastično cjedilo, zatim kratko isperem hladnom vodom, vratim u staklenku i prelijem novim mlijekom. Prekrivam je gazom ili filterom za kavu, a ako ćete je nečime poklapati, pripazite da nije čvrsto poklopljena, ili ako koristite poklopac nikad ga nemojte u potpunosti zavrnuti! Nego ostavite da kefira ipak dopire zrak.



Za 250 ml mlijeka upotrijebite pola velike žlice kefirnih zrnaca i ostavite da stoji 24 sata u staklenoj posudi, na sobnoj temperaturi. Ako je temperatura u prostorija viša, zrnca su aktivnija.



Moja posuda sa zrncima stoji na toplom mjestu i stoga imam svježi kefir svaki dan i za manje od 24 sata, ali ako želite da radi sporije, posudu možete držati na hladnom ili čak u hladnjaku. To je zgodno ako npr. ne možete svaki dan mijenjati mlijeko, jer će sporije dolaziti do fermentacije, pa možete i procjediti kefir nakon 4-7 dana.



Osim što kefir možete piti sam ili u raznim smoothijima, jesti u kašama s pahuljicama, možete ga koristiti i koa dodatak dizanom tjestu.